Za područje Gacke

Udruga Baštinica iz Otočca ima u ponudi edukaciju i radionicu U potrazi za frankopanskim posjedima u Gackoj, koja uključuje obilazak nekih lokaliteta na terenu.
Svi zainteresirani mogu se javiti Manji Kostelac-Gomerčić iz udruge Baštinica.
Mobitel + 385 98 168 7299, kubs.bastinica@gmail.com
O FRANKOPANIMA U GACKOJ
Kad je kralj Bela IV. Senj i Gacku 1269. godine oduzeo templarima, nasljednim vlasnicima Senja postali su knezovi Krčki, budući Frankopani. Sljedeći logičan korak bila je uspostava vlasti u Gackoj, plodnoj i bogatoj župi u zaleđu Senja. Da su Frankopani vlasnici Gacke zabilježeno je prvi put 1290. godine.
Godine 1300. napuljski kralj Karla Robert II. potvrđuje krčkom knezu Dujmu II. upravljanje županijom Gackom. Otočac se u smislu grada iii castruma prvi put spominje 8. svibnja 1316. godine, opet u povelji kralja Karla Roberta II. krčkom knezu Dujmu, kojom mu nanovo daje čitavu župu Gacku s Doljanima, Lasničićma i gradom Otočcem.
Gospodari Gacke bili su redom: Dujam II. Krčki, Fridrih III. Krčki, Stjepan I. Krčki, Anž V. Krčki, Sigismund ili Žikmund Frankopan Otočki i Martin II. Frankopan.
Značajan trag ostavile su i žene Frankopanke, a u Otočcu su rođene bogate i utjecajne Žikmundove kćeri Barbara i Doroteja.
Nikola IV. Frankopan za svojega je života objedinio sve posjede i doveo moć Frankopana do vrhunca. Gacku će Frankopanima oteti kralj Matija Korvin zajedno sa Senjom, Vinodolom i Primorjem. Potom će na otetim frankopanskim posjedima biti formirana Senjska kapetanija, a 1577. će se od Senjske kapetanije odvojiti i formirati Otočka kapetanija.
Otočac, Švica, crkva sv. Marko u Podumu, Prozor i Dabar frankopanski su u posjedi u Gackoj, uz dodatnu priču o Kosinju i značajnim glagoljskim natpisima iz doba Frankopana.
DOBRODOŠLI na frankopanski posjed Gacka!